ࡱ> cfed^( '/ 0DArialngsRomanTT-ܖx: 0ܖDTimes New RomanTT-ܖx: 0ܖ DWingdingsRomanTT-ܖx: 0ܖ@ .  @n?" dd@  @@`` x.%        !"#$%&'()+* 0AA@8mʚ;ʚ;g4GdGd4Vx: 0\ppp@ <4dddd  0T- r0___PPT10 pp2___PPT9 TTՃPOLIMERNI MATERIJALI Polimerni materijali,najva~niji tehni ki materijali sastoje se od polimerne osnove  polimerizata dodataka radi poboljaanja svojstava ! poboljaavaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda makromolekule sastoje od ponavljajuih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama broj monomera u polimerima je stupanj polimerizacije prirodni i sinteti ki prirodni celuloza, akrob, bjelan evine i kau uk .ZZZHZ5ZZ Z'ZZZ.DR H 5 'b@  .HPolimerni materijalimogu poslu~iti za dobivanje modificiranih prirodnih polimera sinteti ki dobivaju se kemijskom reakcijom polimerizacije iz sirovine  monomera prednosti s obzirom na prirodne polimere manja gustoa dobivene dijelove nije potrebno doraivati ne podlije~u koroziji, otporni su na kemikalije dobri su elektri ni, zvu ni i toplinski izolatori u opti kom pogledu mogu biui prozra ni, prozirni i neprovidnil=Z ZoZnZ= F  Hh!Polimerni materijalinedostaci mehani ka svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju temperature tj. toplinske otpornosti i gorenja degradirajuih agensa kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) ! izmjena polimernih svojstava tzv. starenje polimera deformacija materijala pojava sitnih pukotina na povraini izlu ivanje pigmenata promjena boje ?nEnv^n ?E@ $  ^ &xPolimerni materijaliprema primjeni dijele se na plasti ne mase konstrukcijski materijali ili u obliku folija elastomere proizvodnja guma i njezinih proizvoda Plasti ne mase dijele se na termoplaste dovoenjem temperature postaju plasti ni i prelaze u talinu hlaenjem ponovo prelaze u krutinu, pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula)/ & / %  tZ C 6V  Polimerni materijali duroplaste zagrijavanjem ne prelaze u talinu (mre~asta struktura molekula), ve se daljim poveanjem T razgrauju termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika ! pri sobnoj T su u vrstom stanju Elastomeri na sobnoj T su elasti ni i mogu se deformiratip gV / g3#   /  E  > 0 Plasti ne mase sinteti ki polimeri plasti ni tijekom prerade, ali kasnije otvrdnu i zadr~avaju taj oblik izrada posua, cijevi, dijelova raznih ureaja, zup anici, brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (ko~a, staklo, drvo, porculan, kovine i razne tekstilne sirovine) ako mu se doda stakleno vlakno ! poveanje vrstoe izrada brodova, automobila, pokustva i monta~nih kuabZZZ4Z7ZZ 7  ~ Plasti ne mase polimeri graa  monomeri polimerizacija ime  ispred imena monomera doda se prefiks poli2 Q L&2 Plasti ne mase LPunila poboljaanje prerade i mehani kih svojstava plastike ! sni~enje cijene proizvoda anorganska punila anorganske soli i oksidi (CaCO3, MgCO3, CaO i ZnO) vlaknastog porijekla  staklena vlakna organska punila drveno braano i plasti ni otpad vlaknastog porijekla  prirodna i sinteti ka vlaknabZT4 ,       4  T  '  Plasti ne mase XPlastifikatori esteri viaevalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprje avaju meusobna diplo-dipol interakcije izmeu molekula polimera ! sni~enje taliata osnovnog polimera, a time i T prerade Stabilizatori sprje avaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla) UV apsorberi (derivati benzofenona), gasitelji (komleksi Cr i Ni) i anorganska punila antioksidansi (djelovanje O2) [V9  5   V      (       !     Plasti ne mase Usporiva i gorenja poboljaanje otpornosti plastike na gorenje ! negorivi ili samogorivi organski spojevi - na osnovi P i halogena anorganski spojevi Bojila dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska t8+X  8  &M  Plasti ne mase4Maziva spre avaju lijepljenje gotovih plasti nih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja, stearin, parafin ili voskovi >    Termoplasti  ,zagrijavanjem omekaaju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u tekuem, kaaastom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najveeg broja kemikalija polietileni, polipropileni, polistirol, PVC i poliakrilati Polietilen dobiva se polimerizacijom plina etilena visokotla nim postupkom PENG - specifi na razgranata struktura niskotla nim postupkom PEVG - linearna struktura(( (( Ke     f  Termoplasti  Jlinearni polietilen je ~ilaviji, otporniji na niske T, ima veu zateznu vrstou i tvrdou i krutost u odnosu na razgranani polimer koristi se veinom u obliku plo a koje se prerauju u ambala~u na kemijsku industriju izrada cijevi za vodu kada se ona prenosi na vee udaljenosti Polistiren (PS) polimerizacija stirena bezbojna masa ili razli ito obojena razna imena i obici  zrnca, plo a, cijevi veoma dobar izolator ZVZ?ZZ{ZZV?{   3. Termoplasti  potpuno otporan na vodu, prili no na alkalije i halogene kiseline, reducirajue i oksidirajue agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje sun eva svijetla relativno dobra mehani ka svojstva, ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu to ku zapaljiv je raznovrsna bi~uterija, folije, razni dijelovi, industrija lakova, kao spu~vasti materijal (stiropor)uuH%> Termoplasti  `Polivinilklorid (PVC) polimerizacija vinilklorida, industrijski kloriranjem etilena iz acetilena i klorovodika sadr~i 55% klora fini prah bijele boje, bez mirisa, netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima, otporan prema kiselinama i lu~inama PVC prah + stabilizator + omekaiva  + boja = tvrdi PVC izrada plo a, cijevi, raznih profila na specijalnim preaama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industrijinZ*Z/ZZZ*/ h  f Termoplasti  Pplo ice u graevinarstvu i izolacijski materijal u elektrotehnici izrada sigurnosnog stakla PVC prah + plastifikatori = mekan proizvod potplate, kiani ogrta i PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandnim kloriranje PVC (65% klora) sirovina za izradu filmova, lakova i vlakana (PC vlakna  ribarske mre~e, u~ad za brodove, platna za filtre) poboljaanje svojstava kopolimerizacijom i mijeaanjem sa drugim polimerima t\+QmL\+QmL |gV  # Termoplasti  Poliakrilati skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu, toplini i starenju dobra mehani ka svojstva, lijep sjaj povraine, veliku tvrdou i dobra svojstva ~ilavosti otporni prema vodi, alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisaim strojevima, u opti koj industriji, u kuanstvu, galanteriji, za izradu kuiata za akumulatore, dijelova za TV, gramofone, broja e razgovora u telefonskoj industriji(    !   Termoplasti  tr~iate  razli ita imena: pleksiglas, pleksigum, aronal, dijakom itd. pleksiglas najva~niji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obrauje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova, zubnih proteza, nakita, medicinskih instrumenata &RR      Duroplasti  glavni predstvanici: fenolplasti, aminoplasti, nezasieni poliesteri i poliamidi Fenolplasti proizvodi se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz katalizator (izdvaja se voda) fenol : formaldehid = 1: 1, bazi ni katalizator ! resolna smola ( bakelit ) naknadnim zagrijavanjem o vrsne kiseli katalizator ! fenolformaldehidna smola ( novolak ) ne o vrsne uz zagrijavanje ^s0 :R s :         kH  Duroplasti  @Bakeliti smole velike vrstoe, otpornosti na toplinu i dobrih elektri nih svojstava izrada cijevi, kutija za radioaparate, telefonskih sluaalica, prekida a, raznih elektrotehni kih predmeta, ambala~e u kemijskoj i kozmeti koj industriji Aminoplasti polikondenzacija formaldehida diaminaN  &  &V  Duroplasti  2 vrste karbamidne smole polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazi ni katalizator) postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu izrada ukrasnih predmeta, impregnaciju papira i tkanina, ljepila za aperplo e melaminske smole polikondenzacija melamina s formaldehidom otporne prema poviaenim T i raznim kemijskim sredstvima bez mirisa ! izrada posua, raznih kutija za prehrambene proizvode, raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici xm c     Duroplasti  TPoliesteri polikondenzacija viaevalentnih alkohola i viaebaznih nezasi enih organskih kiselina zasieni i nezasieni poliesteri nezasi eni poliesteri = duroplasti uporaba: veziva, impregnatori i mase za preaanje uz dodatak punila (staklena vlakna) = akoljke automobila i brodova industrija lakova p T!# T!#       *     k Duroplasti  `Poliamidi polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno)  najpoznatiji proizvod vrlo ~ilave mase, naglo se tope na T =150 -270 C (ovisno o polaznol sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvla e po duljini primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za kuanske aparate, crpke za benzin, kliza e, remenice, stezne prstenoveR       [  4Elastomeri  kau uk i guma" Kau uk nalazi se u biljkama koje posjeduju mlije ni sok ! biljka kau ukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjev icama koje su rasporeene po cijeloj stabljici, u obliku koloidne vodene otopine bijele, mlije ne boje = lateks sadr~i 30-40 % kau uka svojstva sirovog kau uka polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu, benzolu, kloroformu, eteru, terpentinu i eteri nim uljimazq1   qZ1 O4Elastomeri  kau uk i guma" znetopiv u alkoholu i vodi na T = 60 C plasti an, na T = 100 C ljepljiv ima ograni enu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bruaenje i deranje vulkanizirani kau uk = GUMA R$  <$Vrste i uporaba gumene robe4 osnovne skupine pneumatska gumena roba vanjske i unutarnje gume za razna vozila gumena obua tehni ka gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehani ka svojstva : vrstoa, modul elasti nosti i izdu~enje kod prekida, otpornost na troaenje, trajna deformacija, zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenjan)n:n): . w Pneumatska gumena robamnogo vrsta i veli ina guma za raznovrsna vozila, automobile, kamione, bicikle, zrakoplove oznake s vanjske strane (airina i unutarnji promjer gume) naj eae se sastoje od unutarnje gume (zra nice) gumena okrugla cijev spojena s ventilom ventil slu~i za punjenje i ispuatanje zraka iz zra nice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elasti na kada je napunjena zrakom vanjske gume u nju se stavlja zra nica i zajedno s njom na kota  vozila[Z:ZZZ)Z8ZXZ Z;Z[:) 8 X ;!Pneumatska gumena robaRsastoji se od: protektora ili gaze eg dijela brazde  smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kota a tijekom vo~nje srednjeg dijela 1 ili viae slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela viae slojeva tkanine ljetne i zimske gume zimska guma ima ja i protektori dublje brazde -I8.I8 .."Gumena obua @i dijelovi obue se izrauju od meke gume izrada samo od gume ili u kombinaciji s ko~om, tkaninom i pustom (filcom) cipele za kiau i neke vrste izama tenisice P*J,*J,#(Tehni ka gumena robasve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razli ite svrhe u industriji i obrtu gumene cijevi gumene plo e za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektri ni kabeli instalacijski materijal gumeni epovi&XX$ Ostali gumeni proizvodiuredski i akolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija ]%!0Skladiatenje gumene robevrlo osjetljiva roba skladiate mora bit hladno, suho, isto od praaine i umjereno zra no T ne smije biti iznad +20 C, a niti ispod -10C udaljenost izmeu roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vla~nost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naran aste boje u skladiatu se ne smiju dr~ati nikakva otapala, pogonska goriva razne kemikalije >qr  <r&"0Skladiatenje gumene robetguma podlije~e procesu starenja uzroci: Sun eva svjetlost, vlaga, kisik, T, ozon i razni kemijski agensi simptomi obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povraini gubitak sjaja povraine zamuenje prozirnih materijala izlu ivanje pigmenta deformacija materijala pogoraanje mehani kih svojstava: R R:   0` 33f` 333̙ffff` 2S___Xf___` =J3f̙` ]333̙Ԍ` 333fmff3m` 7"!ff` )))̙̙3>?" dd@ ?nFd@A0nF/1K#0nF$ n?" dd@   @@``PP  1 0 $` p>> @ F(    6"d@,$ 0 F0   Nd"d` F0   <x #" `=K  T Click to edit Master title style! !$  0< "V0  RClick to edit Master text styles Second level Third level Fourth level Fifth level!     S  0 "`T  >*   0, "`@`   @*   0L "`0  @*     @ABCDEF)@3"bp   C @ABCDEF)@3"UNH  0޽h ? 7"!ff80___PPT10. ,> AxisS   0   P S (     0x " <$ 0  W#Click to edit Master subtitle style$ $  0 "``  >*   0 "`   @*   0 "`   @* T @`p  "@`p2  Bt1"@p <   <P "   F0    Td " ` F0     @ABCDEF)@3"Q   C @ABCDEF)@3"PZ   <8 #" `}  T Click to edit Master title style! !H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10. ,> 8(    0= P    >*   0(F     @*   6I _P   >*   6  _   @* H  0޽h ? 3380___PPT10.e#M.0 0  0(  x  c $\ }  x  c $   H  0޽h ? 3380___PPT10.|{$  0 p$(  r  S pK=K   r  S 4L/70<  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.| Sэ2  0  2(   r  S X=K     S `fV0   H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.}`12  0 $2(  $r $ S @w=K    $ S 8WV0   H $ 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.{$  0 ($(  (r ( S =K   r ( S V0i  H ( 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.`$  0 ,$(  ,r , S =K   r , S tV0  H , 0޽h ? 7"!ff80___PPT10. "PA$  0 0$(  0r 0 S Ⱥ=K   r 0 S V0  H 0 0޽h ? 7"!ff80___PPT10. "0x*  0 4*(  4r 4 S h=K   x 4 c $iV0  H 4 0޽h ? 7"!ff80___PPT10. "lR$  0 <$(  <r < S =K   r < S V0  H < 0޽h ? 7"!ff80___PPT10. "0S$  0 @$(  @r @ S |=K   r @ S T70<  H @ 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."*$  0 D$(  Dr D S A=K   r D S CV0  H D 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."%$  0  H$(  Hr H S =K   r H S tV0  H H 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."p$  0 @P$(  Pr P S T=K   r P S U]d0  H P 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."s8$  0 PT$(  Tr T S [=K   r T S \0<  H T 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.")$  0 `X$(  Xr X S k=K   r X S lV0  H X 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."r0$  0 p\$(  \r \ S 8v=K   r \ S wV0i  H \ 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."0wm$  0 `$(  `r ` S 8=K   r ` S V0  H ` 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."()$  0 d$(  dr d S =K   r d S V0<  H d 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."Q$  0 h$(  hr h S =K   r h S xV0  H h 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."v|$  0 l$(  lr l S <=K   r l S V0<  H l 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.Y#,$  0 p$(  pr p S 8=K   r p S V0  H p 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.[#$  0 t$(  tr t S =K   r t S h'  H t 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.[#~$  0 x$(  xr x S ̸=K   r x S V0  H x 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.\#@*T$  0 |$(  |r | S T=K   r | S V0  H | 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.^#$  0 $(  r  S =K   r  S dV0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.^#0- $  0 $(  r  S =K   r  S V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10._#Pe2  0  2(  r  S =K     S V0<   H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.`#p$  0 0$(  r  S  =K   r  S V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.a#c 4$  0 @$(  r  S  =K   r  S  V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.a#@n$  0 P$(  r  S $=K   r  S V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.b#pr|$  0 `$(  r  S D=K   r  S V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.c#0eX$  0 p$(  r  S l#=K   r  S D$V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.c#`v-$  0 $(  r  S x)=K   r  S <*V0<  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.c#$  0 $(  r  S 1=K   r  S 6V0  H  0޽h ? 7"!ff80___PPT10.d#VrfRͥ1kѰ)[߽p 7c?kGs1] '1(( '/ 0DArialngsRomanTT-ܖx: 0ܖDTimes New RomanTT-ܖx: 0ܖ DWingdingsRomanTT-ܖx: 0ܖ@Oh+'0 hp  POLIMERNI MATERIJALIAxis NIKOLINA21Microsoft Office PowerPoint@PB+@0||@Pt3EGxg   F  y--$xx--'--F%!  !&*.2 5 8:;<;":&8)5,2../*0&/!.,)&"--'--$1R1R--'---$DD0E0ED----$EE0G0GE----$GG0H0HG----$HH0I0IH----$II0K0KI----$KK0L0LK----$LL0M0ML----$MM0N0NM----$NN0O0ON----$OO0P0PO----$PP0Q0QP----$QQ0R0RQ----$RR0S0SR----$SS0T0TS----$TT0U0UT----$UU0V0VU----$VV0W0WV----$WW0X0XW----$XX0Y0YX----$YY0Z0ZY----$ZZ0[0[Z----$[[0\0\[----$\\0]0]\----$]]0^0^]----$^^0_0_^--µ--$__0`0`_--ķ--$``0a0a`--Ź--$aa0b0ba--ǻ--$bb0c0cb--Ƚ--$cc0d0dc----$dd0e0ed----$ee0f0fe----$ff0g0gf----$gg0h0hg----$hh0i0ih----$ii0j0ji----$jj0k0kj----$kk0l0lk----$ll0m0ml----$mm0n0nm----$nn0o0on----$oo0p0po----$pp0q0qp----$qq0r0rq----$rr0s0sr----$ss0t0ts----$tt0u0ut----$uu0v0vu----$vv0w0wv----$ww0x0xw----$xx0y0yx----$yy0z0zy----$zz0{0{z----${{0|0|{----$||0}0}|----$}}0~0~}----$~~00~----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00----$00---'7"!-- %4 4 --'-- %----'@Arial-. 7"!%2 *#POLIMERNI MATERIJALI."SystemX-PALENZONew RomanTT-ܖx: 0ܖ DWingdingsRomanTT-ܖx: 0ܖ@ .  @n?" dd@  @@`` x.%        !"#$%&'()+* 0AA@8mʚ;ʚ;g4GdGd4Vx: 0\ppp@ <4dddd  0T- r0___PPT10 pp2___PPT9 TTPOLIMERNI MATERIJALI Polimerni materijali,najva~niji tehni ki materijali sastoje se od polimerne osnove  polimerizata dodataka radi poboljaanja svojstava ! poboljaavaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda makromolekule sastoje od ponavljajuih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama broj monomera u polimerima je stupanj polimerizacije prirodni i sinteti ki prirodni celuloza, akrob, bjelan evine i kau uk .ZZZHZ5ZZ Z'ZZZ.DR H 5 'b@  .HPolimerni materijalimogu poslu~iti za dobivanje modificiranih prirodnih polimera sinteti ki dobivaju se kemijskom reakcijom polimerizacije iz sirovine  monomera prednosti s obzirom na prirodne polimere manja gustoa dobivene dijelove nije potrebno doraivati ne podlije~u koroziji, otporni su na kemikalije dobri su elektri ni, zvu ni i toplinski izolatori u opti kom pogledu mogu biui prozra ni, prozirni i neprovidnil=Z ZoZnZ= F  Hh!Polimerni materijalinedostaci mehani ka svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju temperature tj. toplinske otpornosti i gorenja degradirajuih agensa kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) ! izmjena polimernih svojstava tzv. starenje polimera deformacija materijala pojava sitnih pukotina na povraini izlu ivanje pigmenata promjena boje ?nEnv^n ?E@ $  ^ &xPolimerni materijaliprema primjeni dijele se na plasti ne mase konstrukcijski materijali ili u obliku folija elastomere proizvodnja guma i njezinih proizvoda Plasti ne mase dijele se na termoplaste dovoenjem temperature postaju plasti ni i prelaze u talinu hlaenjem ponovo prelaze u krutinu, pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula)/ & / %  tZ C 6V  Polimerni materijali duroplaste zagrijavanjem ne prelaze u talinu (mre~asta struktura molekula), ve se daljim poveanjem T razgrauju termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika ! pri sobnoj T su u vrstom stanju Elastomeri na sobnoj T su elasti ni i mogu se deformiratip gV / g3#   /  E  > 0 Plasti ne mase sinteti ki polimeri plasti ni tijekom prerade, ali kasnije otvrdnu i zadr~avaju taj oblik izrada posua, cijevi, dijelova raznih ureaja, zup anici, brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (ko~a, staklo, drvo, porculan, kovine i razne tekstilne sirovine) ako mu se doda stakleno vlakno ! poveanje vrstoe izrada brodova, automobila, pokustva i monta~nih kuabZZZ4Z7ZZ 7  ~ Plasti ne mase   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root EntrydO)Current User#SummaryInformation(yPowerPoint Document(CDocumentSummaryInformation8 .  @n?" dd@  @@`` x.%        !"#$%&'()+* 0AA@8mʚ;ʚ;g4GdGd4Vx: 0\ppp@ <4dddd  0T- r0___PPT10 pp2___PPT9 TTPOLIMERNI MATERIJALI Polimerni materijali,najva~niji tehni ki materijali sastoje se od polimerne osnove  polimerizata dodataka radi poboljaanja svojstava ! poboljaavaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda makromolekule sastoje od ponavljajuih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama broj monomera u polimerima je stupanj polimerizacije prirodni i sinteti ki prirodni celuloza, akrob, bjelan evine i kau uk .ZZZHZ5ZZ Z'ZZZ.DR H 5 'b@  .HPolimerni materijalimogu poslu~iti za dobivanje modificiranih prirodnih polimera sinteti ki dobivaju se kemijskom reakcijom polimerizacije iz sirovine  monomera prednosti s obzirom na prirodne polimere manja gustoa dobivene dijelove nije potrebno doraivati ne podlije~u koroziji, otporni su na kemikalije dobri su elektri ni, zvu ni i toplinski izolatori u opti kom pogledu mogu biui prozra ni, prozirni i neprovidnil=Z ZoZnZ= F  Hh!Polimerni materijalinedostaci mehani ka svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju temperature tj. toplinske otpornosti i gorenja degradirajuih agensa kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) ! izmjena polimernih svojstava tzv. starenje polimera deformacija materijala pojava sitnih pukotina na povraini izlu ivanje pigmenata promjena boje ?nEnv^n ?E@ $  ^ &xPolimerni materijaliprema primjeni dijele se na plasti ne mase konstrukcijski materijali ili u obliku folija elastomere proizvodnja guma i njezinih proizvoda Plasti ne mase dijele se na termoplaste dovoenjem temperature postaju plasti ni i prelaze u talinu hlaenjem ponovo prelaze u krutinu, pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula)/ & / %  tZ C 6V  Polimerni materijali duroplaste zagrijavanjem ne prelaze u talinu (mre~asta struktura molekula), ve se daljim poveanjem T razgrauju termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika ! pri sobnoj T su u vrstom stanju Elastomeri na sobnoj T su elasti ni i mogu se deformiratip gV / g3#   /  E  > 0 Plasti ne mase sinteti ki polimeri plasti ni tijekom prerade, ali kasnije otvrdnu i zadr~avaju taj oblik izrada posua, cijevi, dijelova raznih ureaja, zup anici, brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (ko~a, staklo, drvo, porculan, kovine i razne tekstilne sirovine) ako mu se doda stakleno vlakno ! poveanje vrstoe izrada brodova, automobila, pokustva i monta~nih kuabZZZ4Z7ZZ 7  ~ Plasti ne mase polimeri graa  monomeri polimerizacija ime  ispred imena monomera doda se prefiks poli2 Q L&2 Plasti ne mase LPunila poboljaanje prerade i mehani kih svojstava plastike ! sni~enje cijene proizvoda anorganska punila anorganske soli i oksidi (CaCO3, MgCO3, CaO i ZnO) vlaknastog porijekla  staklena vlakna organska punila drveno braano i plasti ni otpad vlaknastog porijekla  prirodna i sinteti ka vlaknabZT4 ,       4  T  '  Plasti ne mase XPlastifikatori esteri viaevalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprje avaju meusobna diplo-dipol interakcije izmeu molekula polimera ! sni~enje taliata osnovnog polimera, a time i T prerade Stabilizatori sprje avaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla) UV apsorberi (derivati benzofenona), gasitelji (komleksi Cr i Ni) i anorganska punila antioksidansi (djelovanje O2) [V9  5   V      (       !     Plasti ne mase Usporiva i gorenja poboljaanje otpornosti plastike na gorenje ! negorivi ili samogorivi organski spojevi - na osnovi P i halogena anorganski spojevi Bojila dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska t8+X  8  &M  Plasti ne mase4Maziva spre avaju lijepljenje gotovih plasti nih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja, stearin, parafin ili voskovi >    Termoplasti  ,zagrijavanjem omekaaju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u tekuem, kaaastom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najveeg broja kemikalija polietileni, polipropileni, polistirol, PVC i poliakrilati Polietilen dobiva se polimerizacijom plina etilena visokotla nim postupkom PENG - specifi na razgranata struktura niskotla nim postupkom PEVG - linearna struktura(( (( Ke      Termoplasti  Jlinearni polietilen je ~ilaviji, otporniji na niske T, ima veu zateznu vrstou i tvrdou i krutost u odnosu na razgranani polimer koristi se veinom u obliku plo a koje se prerauju u ambala~u na kemijsku industriju izrada cijevi za vodu kada se ona prenosi na vee udaljenosti Polistiren (PS) polimerizacija stirena bezbojna masa ili razli ito obojena razna imena i obici  zrnca, plo a, cijevi veoma dobar izolator ZVZ?ZZ{ZZV?{   3. Termoplasti  potpuno otporan na vodu, prili no na alkalije i halogene kiseline, reducirajue i oksidirajue agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje sun eva svijetla relativno dobra mehani ka svojstva, ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu to ku zapaljiv je raznovrsna bi~uterija, folije, razni dijelovi, industrija lakova, kao spu~vasti materijal (stiropor)uuH%> Termoplasti  `Polivinilklorid (PVC) polimerizacija vinilklorida, industrijski kloriranjem etilena iz acetilena i klorovodika sadr~i 55% klora fini prah bijele boje, bez mirisa, netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima, otporan prema kiselinama i lu~inama PVC prah + stabilizator + omekaiva  + boja = tvrdi PVC izrada plo a, cijevi, raznih profila na specijalnim preaama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industrijinZ*Z/ZZZ*/ h  f Termoplasti  Nplo ice u graevinarstvu i izolacijski materijal u elektrotehnici izrada sigurnosnog stakla PVC prah + plastifikatori = mekan proizvod potplate, kiani ogrta i PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandno kloriranje PVC (65% klora) sirovina za izradu filmova, lakova i vlakana (PC vlakna  ribarske mre~e, u~ad za brodove, platna za filtre) poboljaanje svojstava kopolimerizacijom i mijeaanjem sa drugim polimerima t\+PmL\+PmL |gV # Termoplasti  Poliakrilati skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu, toplini i starenju dobra mehani ka svojstva, lijep sjaj povraine, veliku tvrdou i dobra svojstva ~ilavosti otporni prema vodi, alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisaim strojevima, u opti koj industriji, u kuanstvu, galanteriji, za izradu kuiata za akumulatore, dijelova za TV, gramofone, broja e razgovora u telefonskoj industriji(    !   Termoplasti  tr~iate  razli ita imena: pleksiglas, pleksigum, aronal, dijakom itd. pleksiglas najva~niji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obrauje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova, zubnih proteza, nakita, medicinskih instrumenata &RR      Duroplasti  glavni predstvanici: fenolplasti, aminoplasti, nezasieni poliesteri i poliamidi Fenolplasti proizvodi se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz katalizator (izdvaja se voda) fenol : formaldehid = 1: 1, bazi ni katalizator ! resolna smola ( bakelit ) naknadnim zagrijavanjem o vrsne kiseli katalizator ! fenolformaldehidna smola ( novolak ) ne o vrsne uz zagrijavanje ^s0 :R s :         kH  Duroplasti  @Bakeliti smole velike vrstoe, otpornosti na toplinu i dobrih elektri nih svojstava izrada cijevi, kutija za radioaparate, telefonskih sluaalica, prekida a, raznih elektrotehni kih predmeta, ambala~e u kemijskoj i kozmeti koj industriji Aminoplasti polikondenzacija formaldehida diaminaN  &  &V  Duroplasti  2 vrste karbamidne smole polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazi ni katalizator) postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu izrada ukrasnih predmeta, impregnaciju papira i tkanina, ljepila za aperplo e melaminske smole polikondenzacija melamina s formaldehidom otporne prema poviaenim T i raznim kemijskim sredstvima bez mirisa ! izrada posua, raznih kutija za prehrambene proizvode, raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici xm c     Duroplasti  TPoliesteri polikondenzacija viaevalentnih alkohola i viaebaznih nezasi enih organskih kiselina zasieni i nezasieni poliesteri nezasi eni poliesteri = duroplasti uporaba: veziva, impregnatori i mase za preaanje uz dodatak punila (staklena vlakna) = akoljke automobila i brodova industrija lakova p T!# T!#       *     k Duroplasti  `Poliamidi polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno)  najpoznatiji proizvod vrlo ~ilave mase, naglo se tope na T =150 -270 C (ovisno o polaznol sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvla e po duljini primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za kuanske aparate, crpke za benzin, kliza e, remenice, stezne prstenoveR       [  4Elastomeri  kau uk i guma" Kau uk nalazi se u biljkama koje posjeduju mlije ni sok ! biljka kau ukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjev icama koje su rasporeene po cijeloj stabljici, u obliku koloidne vodene otopine bijele, mlije ne boje = lateks sadr~i 30-40 % kau uka svojstva sirovog kau uka polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu, benzolu, kloroformu, eteru, terpentinu i eteri nim uljimazq1   qZ1 O4Elastomeri  kau uk i guma" znetopiv u alkoholu i vodi na T = 60 C plasti an, na T = 100 C ljepljiv ima ograni enu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bruaenje i deranje vulkanizirani kau uk = GUMA R$  <$Vrste i uporaba gumene robe4 osnovne skupine pneumatska gumena roba vanjske i unutarnje gume za razna vozila gumena obua tehni ka gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehani ka svojstva : vrstoa, modul elasti nosti i izdu~enje kod prekida, otpornost na troaenje, trajna deformacija, zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenjan)n:n): . w Pneumatska gumena robamnogo vrsta i veli ina guma za raznovrsna vozila, automobile, kamione, bicikle, zrakoplove oznake s vanjske strane (airina i unutarnji promjer gume) naj eae se sastoje od unutarnje gume (zra nice) gumena okrugla cijev spojena s ventilom ventil slu~i za punjenje i ispuatanje zraka iz zra nice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elasti na kada je napunjena zrakom vanjske gume u nju se stavlja zra nica i zajedno s njom na kota  vozila[Z:ZZZ)Z8ZXZ Z;Z[:) 8 X ;!Pneumatska gumena robaRsastoji se od: protektora ili gaze eg dijela brazde  smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kota a tijekom vo~nje srednjeg dijela 1 ili viae slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela viae slojeva tkanine ljetne i zimske gume zimska guma ima ja i protektori dublje brazde -I8.I8 .."Gumena obua @i dijelovi obue se izrauju od meke gume izrada samo od gume ili u kombinaciji s ko~om, tkaninom i pustom (filcom) cipele za kiau i neke vrste izama tenisice P*J,*J,#(Tehni ka gumena robasve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razli ite svrhe u industriji i obrtu gumene cijevi gumene plo e za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektri ni kabeli instalacijski materijal gumeni epovi&XX$ Ostali gumeni proizvodiuredski i akolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija ]%!0Skladiatenje gumene robevrlo osjetljiva roba skladiate mora bit hladno, suho, isto od praaine i umjereno zra no T ne smije biti iznad +20 C, a niti ispod -10C udaljenost izmeu roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vla~nost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naran aste boje u skladiatu se ne smiju dr~ati nikakva otapala, pogonska goriva razne kemikalije >qr  <r&"0Skladiatenje gumene robetguma podlije~e procesu starenja uzroci: Sun eva svjetlost, vlaga, kisik, T, ozon i razni kemijski agensi simptomi obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povraini gubitak sjaja povraine zamuenje prozirnih materijala izlu ivanje pigmenta deformacija materijala pogoraanje mehani kih svojstava: R R:$  0 `$(  `r ` S 8=K   r ` S V0  H ` 0޽h ? 7"!ff80___PPT10."()rz }'1(( '/ 0DArialngsRomanTT-ܖx: 0ܖDTimes       !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`ab՜.+,D՜.+,0    $ tOn-screen ShowC" &ArialTimes New Roman WingdingsAxisPOLIMERNI MATERIJALIPolimerni materijaliPolimerni materijaliPolimerni materijaliPolimerni materijaliPolimerni materijaliPlastične masePlastične masePlastične masePlastične masePlastične masePlastične mase Termoplasti Termoplasti Termoplasti Termoplasti Termoplasti Termoplasti Termoplasti Duroplasti Duroplasti Duroplasti Duroplasti Duroplasti Elastomeri – kaučuk i guma Elastomeri – kaučuk i gumaVrste i uporaba gumene robePneumats polimeri graa  monomeri polimerizacija ime  ispred imena monomera doda se prefiks poli2 Q L&2 Plasti ne mase LPunila poboljaanje prerade i mehani kih svojstava plastike ! sni~enje cijene proizvoda anorganska punila anorganske soli i oksidi (CaCO3, MgCO3, CaO i ZnO) vlaknastog porijekla  staklena vlakna organska punila drveno braano i plasti ni otpad vlaknastog porijekla  prirodna i sinteti ka vlaknabZT4 ,       4  T  '  Plasti ne mase XPlastifikatori esteri viaevalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprje avaju meusobna diplo-dipol interakcije izmeu molekula polimera ! sni~enje taliata osnovnog polimera, a time i T prerade Stabilizatori sprje avaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla) UV apsorberi (derivati benzofenona), gasitelji (komleksi Cr i Ni) i anorganska punila antioksidansi (djelovanje O2) [V9  5   V      (       !     Plasti ne mase Usporiva i gorenja poboljaanje otpornosti plastike na gorenje ! negorivi ili samogorivi organski spojevi - na osnovi P i halogena anorganski spojevi Bojila dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska t8+X  8  &M  Plasti ne mase4Maziva spre avaju lijepljenje gotovih plasti nih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja, stearin, parafin ili voskovi >    Termoplasti  ,zagrijavanjem omekaaju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u tekuem, kaaastom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najveeg broja kemikalija polietileni, polipropileni, polistirol, PVC i poliakrilati Polietilen dobiva se polimerizacijom plina etilena visokotla nim postupkom PENG - specifi na razgranata struktura niskotla nim postupkom PEVG - linearna struktura(( (( Ke      Termoplasti  Jlinearni polietilen je ~ilaviji, otporniji na niske T, ima veu zateznu vrstou i tvrdou i krutost u odnosu na razgranani polimer koristi se veinom u obliku plo a koje se prerauju u ambala~u na kemijsku industriju izrada cijevi za vodu kada se ona prenosi na vee udaljenosti Polistiren (PS) polimerizacija stirena bezbojna masa ili razli ito obojena razna imena i obici  zrnca, plo a, cijevi veoma dobar izolator ZVZ?ZZ{ZZV?{   3. Termoplasti  potpuno otporan na vodu, prili no na alkalije i halogene kiseline, reducirajue i oksidirajue agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje sun eva svijetla relativno dobra mehani ka svojstva, ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu to ku zapaljiv je raznovrsna bi~uterija, folije, razni dijelovi, industrija lakova, kao spu~vasti materijal (stiropor)uuH%> Termoplasti  `Polivinilklorid (PVC) polimerizacija vinilklorida, industrijski kloriranjem etilena iz acetilena i klorovodika sadr~i 55% klora fini prah bijele boje, bez mirisa, netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima, otporan prema kiselinama i lu~inama PVC prah + stabilizator + omekaiva  + boja = tvrdi PVC izrada plo a, cijevi, raznih profila na specijalnim preaama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industrijinZ*Z/ZZZ*/ h  f Termoplasti  Nplo ice u graevinarstvu i izolacijski materijal u elektrotehnici izrada sigurnosnog stakla PVC prah + plastifikatori = mekan proizvod potplate, kiani ogrta i PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandno kloriranje PVC (65% klora) sirovina za izradu filmova, lakova i vlakana (PC vlakna  ribarske mre~e, u~ad za brodove, platna za filtre) poboljaanje svojstava kopolimerizacijom i mijeaanjem sa drugim polimerima t\+PmL\+PmL |gV # Termoplasti  Poliakrilati skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu, toplini i starenju dobra mehani ka svojstva, lijep sjaj povraine, veliku tvrdou i dobra svojstva ~ilavosti otporni prema vodi, alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisaim strojevima, u opti koj industriji, u kuanstvu, galanteriji, za izradu kuiata za akumulatore, dijelova za TV, gramofone, broja e razgovora u telefonskoj industriji(    !   Termoplasti  tr~iate  razli ita imena: pleksiglas, pleksigum, aronal, dijakom itd. pleksiglas najva~niji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obrauje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova, zubnih proteza, nakita, medicinskih instrumenata &RR    ka gumena robaPneumatska gumena robaGumena obućaTehnička gumena robaOstali gumeni proizvodiSkladištenje gumene robeSkladištenje gumene robe _  ANIKOLINA Fonts UsedDesign TemplateSlide Titles" guma-rubberd(@HP Electrolux  24.10.1995  Duroplasti  glavni predstvanici: fenolplasti, aminoplasti, nezasieni poliesteri i poliamidi Fenolplasti proizvodi se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz katalizator (izdvaja se voda) fenol : formaldehid = 1: 1, bazi ni katalizator ! resolna smola ( bakelit ) naknadnim zagrijavanjem o vrsne kiseli katalizator ! fenolformaldehidna smola ( novolak ) ne o vrsne uz zagrijavanje ^s0 :R s :         kH  Duroplasti  @Bakeliti smole velike vrstoe, otpornosti na toplinu i dobrih elektri nih svojstava izrada cijevi, kutija za radioaparate, telefonskih sluaalica, prekida a, raznih elektrotehni kih predmeta, ambala~e u kemijskoj i kozmeti koj industriji Aminoplasti polikondenzacija formaldehida diaminaN  &  &V  Duroplasti  2 vrste karbamidne smole polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazi ni katalizator) postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu izrada ukrasnih predmeta, impregnaciju papira i tkanina, ljepila za aperplo e melaminske smole polikondenzacija melamina s formaldehidom otporne prema poviaenim T i raznim kemijskim sredstvima bez mirisa ! izrada posua, raznih kutija za prehrambene proizvode, raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici xm c     Duroplasti  TPoliesteri polikondenzacija viaevalentnih alkohola i viaebaznih nezasi enih organskih kiselina zasieni i nezasieni poliesteri nezasi eni poliesteri = duroplasti uporaba: veziva, impregnatori i mase za preaanje uz dodatak punila (staklena vlakna) = akoljke automobila i brodova industrija lakova p T!# T!#       *     k Duroplasti  `Poliamidi polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno)  najpoznatiji proizvod vrlo ~ilave mase, naglo se tope na T =150 -270 C (ovisno o polaznoj sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvla e po duljini primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za kuanske aparate, crpke za benzin, kliza e, remenice, stezne prstenoveR       [  4Elastomeri  kau uk i guma" Kau uk nalazi se u biljkama koje posjeduju mlije ni sok ! biljka kau ukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjev icama koje su rasporeene po cijeloj stabljici, u obliku koloidne vodene otopine bijele, mlije ne boje = lateks sadr~i 30-40 % kau uka svojstva sirovog kau uka polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu, benzolu, kloroformu, eteru, terpentinu i eteri nim uljimazq1   qZ1 O4Elastomeri  kau uk i guma" znetopiv u alkoholu i vodi na T = 60 C plasti an, na T = 100 C ljepljiv ima ograni enu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bruaenje i deranje vulkanizirani kau uk = GUMA R$  <$Vrste i uporaba gumene robe4 osnovne skupine pneumatska gumena roba vanjske i unutarnje gume za razna vozila gumena obua tehni ka gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehani ka svojstva : vrstoa, modul elasti nosti i izdu~enje kod prekida, otpornost na troaenje, trajna deformacija, zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenjan)n:n): . w Pneumatska gumena robamnogo vrsta i veli ina guma za raznovrsna vozila, automobile, kamione, bicikle, zrakoplove oznake s vanjske strane (airina i unutarnji promjer gume) naj eae se sastoje od unutarnje gume (zra nice) gumena okrugla cijev spojena s ventilom ventil slu~i za punjenje i ispuatanje zraka iz zra nice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elasti na kada je napunjena zrakom vanjske gume u nju se stavlja zra nica i zajedno s njom na kota  vozila[Z:ZZZ)Z8ZXZ Z;Z[:) 8 X ;!Pneumatska gumena robaRsastoji se od: protektora ili gaze eg dijela brazde  smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kota a tijekom vo~nje srednjeg dijela 1 ili viae slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela viae slojeva tkanine ljetne i zimske gume zimska guma ima ja i protektori dublje brazde -I8.I8 .."Gumena obua @i dijelovi obue se izrauju od meke gume izrada samo od gume ili u kombinaciji s ko~om, tkaninom i pustom (filcom) cipele za kiau i neke vrste izama tenisice P*J,*J,#(Tehni ka gumena robasve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razli ite svrhe u industriji i obrtu gumene cijevi gumene plo e za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektri ni kabeli instalacijski materijal gumeni epovi&XX$ Ostali gumeni proizvodiuredski i akolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija ]%!0Skladiatenje gumene robevrlo osjetljiva roba skladiate mora bit hladno, suho, isto od praaine i umjereno zra no T ne smije biti iznad +20 C, a niti ispod -10C udaljenost izmeu roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vla~nost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naran aste boje u skladiatu se ne smiju dr~ati nikakva otapala, pogonska goriva razne kemikalije >qr  <r&"0Skladiatenje gumene robetguma podlije~e procesu starenja uzroci: Sun eva svjetlost, vlaga, kisik, T, ozon i razni kemijski agensi simptomi obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povraini gubitak sjaja povraine zamuenje prozirnih materijala izlu ivanje pigmenta deformacija materijala pogoraanje mehani kih svojstava: R R:$  0 |$(  |r | S T=K   r | S V0  H | 0޽h ? 7"!ff80___PPT10.^#rE}u!} '1*( '/ 0DArialngsRomanTTd,ܖx: 0ܖDTimes New RomanTTd,ܖx: 0ܖ DWingdingsRomanTTd,ܖx: 0ܖ@ .  @n?" dd@  @@`` x.%        !"#$%&'()+* 0AA@8mʚ;ʚ;g4GdGdTx: 0\ppp@ <4dddd  0T@, r0___PPT10 pp2___PPT9 TTPOLIMERNI MATERIJALIPolimerni materijali,najva~niji tehni ki materijali sastoje se od polimerne osnove  polimerizata dodataka radi poboljaanja svojstava ! poboljaavaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda makromolekule sastoje od ponavljajuih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama broj monomera u polimerima je stupanj polimerizacije prirodni i sinteti ki prirodni celuloza, akrob, bjelan evine i kau uk .ZZZHZ5ZZ Z'ZZZ.DR H 5 'b@  .HPolimerni materijalimogu poslu~iti za dobivanje modificiranih prirodnih polimera sinteti ki dobivaju se kemijskom reakcijom polimerizacije iz sirovine  monomera prednosti s obzirom na prirodne polimere manja gustoa dobivene dijelove nije potrebno doraivati ne podlije~u koroziji, otporni su na kemikalije dobri su elektri ni, zvu ni i toplinski izolatori u opti kom pogledu mogu biui prozra ni, prozirni i neprovidnil=Z ZoZnZ= F  Hh!Polimerni materijalinedostaci mehani ka svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju temperature tj. toplinske otpornosti i gorenja degradirajuih agensa kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) ! izmjena polimernih svojstava tzv. starenje polimera deformacija materijala pojava sitnih pukotina na povraini izlu ivanje pigmenata promjena boje ?nEnv^n ?E@ $  ^ &xPolimerni materijaliprema primjeni dijele se na plasti ne mase konstrukcijski materijali ili u obliku folija elastomere proizvodnja guma i njezinih proizvoda Plasti ne mase dijele se na termoplaste dovoenjem temperature postaju plasti ni i prelaze u talinu hlaenjem ponovo prelaze u krutinu, pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula)/ & / %  tZ C 6V  Polimerni materijali duroplaste zagrijavanjem ne prelaze u talinu (mre~asta struktura molekula), ve se daljim poveanjem T razgrauju termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika ! pri sobnoj T su u vrstom stanju Elastomeri na sobnoj T su elasti ni i mogu se deformiratip gV / g3#   /  E  > 0 Plasti ne mase sinteti ki polimeri plasti ni tijekom prerade, ali kasnije otvrdnu i zadr~avaju taj oblik izrada posua, cijevi, dijelova raznih ureaja, zup anici, brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (ko~a, staklo, drvo, porculan, kovine i razne tekstilne sirovine) ako mu se doda stakleno vlakno ! poveanje vrstoe izrada brodova, automobila, pokustva i monta~nih kuabZZZ4Z7ZZ 7  ~ Plasti ne mase polimeri graa  monomeri polimerizacija ime  ispred imena monomera doda se prefiks poli2 Q L&2 Plasti ne mase LPunila poboljaanje prerade i mehani kih svojstava plastike ! sni~enje cijene proizvoda anorganska punila anorganske soli i oksidi (CaCO3, MgCO3, CaO i ZnO) vlaknastog porijekla  staklena vlakna organska punila drveno braano i plasti ni otpad vlaknastog porijekla  prirodna i sinteti ka vlaknabZT4 ,       4  T  '  Plasti ne mase XPlastifikatori esteri viaevalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprje avaju meusobna diplo-dipol interakcije izmeu molekula polimera ! sni~enje taliata osnovnog polimera, a time i T prerade Stabilizatori sprje avaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla) UV apsorberi (derivati benzofenona), gasitelji (komleksi Cr i Ni) i anorganska punila antioksidansi (djelovanje O2) [V9  5   V      (       !     Plasti ne mase Usporiva i gorenja poboljaanje otpornosti plastike na gorenje ! negorivi ili samogorivi organski spojevi - na osnovi P i halogena anorganski spojevi Bojila dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska t8+X  8  &M  Plasti ne mase4Maziva spre avaju lijepljenje gotovih plasti nih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja, stearin, parafin ili voskovi >    Termoplasti  ,zagrijavanjem omekaaju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u tekuem, kaaastom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najveeg broja kemikalija polietileni, polipropileni, polistirol, PVC i poliakrilati Polietilen dobiva se polimerizacijom plina etilena visokotla nim postupkom PENG - specifi na razgranata struktura niskotla nim postupkom PEVG - linearna struktura(( (( Ke      Termoplasti  Jlinearni polietilen je ~ilaviji, otporniji na niske T, ima veu zateznu vrstou i tvrdou i krutost u odnosu na razgranani polimer koristi se veinom u obliku plo a koje se prerauju u ambala~u na kemijsku industriju izrada cijevi za vodu kada se ona prenosi na vee udaljenosti Polistiren (PS) polimerizacija stirena bezbojna masa ili razli ito obojena razna imena i obici  zrnca, plo a, cijevi veoma dobar izolator ZVZ?ZZ{ZZV?{   3. Termoplasti  potpuno otporan na vodu, prili no na alkalije i halogene kiseline, reducirajue i oksidirajue agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje sun eva svijetla relativno dobra mehani ka svojstva, ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu to ku zapaljiv je raznovrsna bi~uterija, folije, razni dijelovi, industrija lakova, kao spu~vasti materijal (stiropor)uuH%> Termoplasti  `Polivinilklorid (PVC) polimerizacija vinilklorida, industrijski kloriranjem etilena iz acetilena i klorovodika sadr~i 55% klora fini prah bijele boje, bez mirisa, netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima, otporan prema kiselinama i lu~inama PVC prah + stabilizator + omekaiva  + boja = tvrdi PVC izrada plo a, cijevi, raznih profila na specijalnim preaama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industrijinZ*Z/ZZZ*/ h  f Termoplasti  Nplo ice u graevinarstvu i izolacijski materijal u elektrotehnici izrada sigurnosnog stakla PVC prah + plastifikatori = mekan proizvod potplate, kiani ogrta i PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandno kloriranje PVC (65% klora) sirovina za izradu filmova, lakova i vlakana (PC vlakna  ribarske mre~e, u~ad za brodove, platna za filtre) poboljaanje svojstava kopolimerizacijom i mijeaanjem sa drugim polimerima t\+PmL\+PmL |gV # Termoplasti  Poliakrilati skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu, toplini i starenju dobra mehani ka svojstva, lijep sjaj povraine, veliku tvrdou i dobra svojstva ~ilavosti otporni prema vodi, alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisaim strojevima, u opti koj industriji, u kuanstvu, galanteriji, za izradu kuiata za akumulatore, dijelova za TV, gramofone, broja e razgovora u telefonskoj industriji(    !   Termoplasti  tr~iate  razli ita imena: pleksiglas, pleksigum, aronal, dijakom itd. pleksiglas najva~niji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obrauje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova, zubnih proteza, nakita, medicinskih instrumenata &RR      Duroplasti  glavni predstvanici: fenolplasti, aminoplasti, nezasieni poliesteri i poliamidi Fenolplasti proizvodi se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz katalizator (izdvaja se voda) fenol : formaldehid = 1: 1, bazi ni katalizator ! resolna smola ( bakelit ) naknadnim zagrijavanjem o vrsne kiseli katalizator ! fenolformaldehidna smola ( novolak ) ne o vrsne uz zagrijavanje ^s0 :R s :         kH  Duroplasti  @Bakeliti smole velike vrstoe, otpornosti na toplinu i dobrih elektri nih svojstava izrada cijevi, kutija za radioaparate, telefonskih sluaalica, prekida a, raznih elektrotehni kih predmeta, ambala~e u kemijskoj i kozmeti koj industriji Aminoplasti polikondenzacija formaldehida diaminaN  &  &V  Duroplasti  2 vrste karbamidne smole polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazi ni katalizator) postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu izrada ukrasnih predmeta, impregnaciju papira i tkanina, ljepila za aperplo e melaminske smole polikondenzacija melamina s formaldehidom otporne prema poviaenim T i raznim kemijskim sredstvima bez mirisa ! izrada posua, raznih kutija za prehrambene proizvode, raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici xm c     Duroplasti  TPoliesteri polikondenzacija viaevalentnih alkohola i viaebaznih nezasi enih organskih kiselina zasieni i nezasieni poliesteri nezasi eni poliesteri = duroplasti uporaba: veziva, impregnatori i mase za preaanje uz dodatak punila (staklena vlakna) = akoljke automobila i brodova industrija lakova p T!# T!#       *     k Duroplasti  `Poliamidi polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno)  najpoznatiji proizvod vrlo ~ilave mase, naglo se tope na T =150 -270 C (ovisno o polaznoj sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvla e po duljini primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za kuanske aparate, crpke za benzin, kliza e, remenice, stezne prstenoveR       [  4Elastomeri  kau uk i guma" Kau uk nalazi se u biljkama koje posjeduju mlije ni sok ! biljka kau ukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjev icama koje su rasporeene po cijeloj stabljici, u obliku koloidne vodene otopine bijele, mlije ne boje = lateks sadr~i 30-40 % kau uka svojstva sirovog kau uka polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu, benzolu, kloroformu, eteru, terpentinu i eteri nim uljimazq1   qZ1 O4Elastomeri  kau uk i guma" znetopiv u alkoholu i vodi na T = 60 C plasti an, na T = 100 C ljepljiv ima ograni enu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bruaenje i deranje vulkanizirani kau uk = GUMA R$  <$Vrste i uporaba gumene robe4 osnovne skupine pneumatska gumena roba vanjske i unutarnje gume za razna vozila gumena obua tehni ka gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehani ka svojstva : vrstoa, modul elasti nosti i izdu~enje kod prekida, otpornost na troaenje, trajna deformacija, zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenjan)n:n): . w Pneumatska gumena robamnogo vrsta i veli ina guma za raznovrsna vozila, automobile, kamione, bicikle, zrakoplove oznake s vanjske strane (airina i unutarnji promjer gume) naj eae se sastoje od unutarnje gume (zra nice) gumena okrugla cijev spojena s ventilom ventil slu~i za punjenje i ispuatanje zraka iz zra nice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elasti na kada je napunjena zrakom vanjske gume u nju se stavlja zra nica i zajedno s njom na kota  vozila[Z:ZZZ)Z8ZXZ Z;Z[:) 8 X ;!Pneumatska gumena robaRsastoji se od: protektora ili gaze eg dijela brazde  smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kota a tijekom vo~nje srednjeg dijela 1 ili viae slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela viae slojeva tkanine ljetne i zimske gume zimska guma ima ja i protektori dublje brazde -I8.I8 .."Gumena obua @i dijelovi obue se izrauju od meke gume izrada samo od gume ili u kombinaciji s ko~om, tkaninom i pustom (filcom) cipele za kiau i neke vrste izama tenisice P*J,*J,#(Tehni ka gumena robasve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razli ite svrhe u industriji i obrtu gumene cijevi gumene plo e za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektri ni kabeli instalacijski materijal gumeni epovi&XX$ Ostali gumeni proizvodiuredski i akolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija ]%!0Skladiatenje gumene robevrlo osjetljiva roba skladiate mora bit hladno, suho, isto od praaine i umjereno zra no T ne smije biti iznad +20 C, a niti ispod -10C udaljenost izmeu roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vla~nost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naran aste boje u skladiatu se ne smiju dr~ati nikakva otapala, pogonska goriva razne kemikalije >qr  <r&"0Skladiatenje gumene robetguma podlije~e procesu starenja uzroci: Sun eva svjetlost, vlaga, kisik, T, ozon i razni kemijski agensi simptomi obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povraini gubitak sjaja povraine zamuenje prozirnih materijala izlu ivanje pigmenta deformacija materijala pogoraanje mehani kih svojstava: R R:r  '1Root EntrydO)7xCurrent User#SummaryInformation(yPowerPoint Document(C      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abg ka gumena robaPneumatska gumena robaGumena obućaTehnička gumena robaOstali gumeni proizvodiSkladištenje gumene robeSkladištenje gumene robe _sxxANIKOLINA Fonts UsedDesign TemplateSlide Titles" guma-rubberd(@HP Electrolux  24.10.1995